Budžet

“Imati novac je dobro ali imati kontrolu nad novcem je bolje”

Mnogo je prednosti u sastavljanju budzeta. Zapravo, radi se o tome da sastavljanjem budzeta covjek dobije bolju kontrolu nad novcem. Moguce je sasvim drugacije planirati svoju ekonomiju kad se koristi budžetom u odnosu na suprotno, tj. kada nemamo svoj budzet. Evo par stvari što dobijete ako imate i držite se svog budžeta:

1. Dobijete pregled nad svojim novcem. Budžet ti otkriva gdje ti tvoje teško zarađene pare odu i ovim putem dobiješ mogućnost da promijeniš ono što ti se ne sviđa.

2. Vidiš svoje nepotrebne troškove. Budžet ti daje sliku kako trošiš novac. Možda 1 marka za kafu nije puno, ali ako svaki dan daješ po marku nakupi se finog novca koje mozes možda u nešto drugo uložiti.

3. Dobiješ bolje ekonomske navike. Kad praviš budžet dobiješ bolji pregled ekonomije i samim tim se ekonomičnije ponašaš. Možda započneš štednju ili promijeniš nešto da bi ti više novca ostalo. Držanje budžeta mijenja ponekad tvoje ponašanje, na dobro i na zlo.

4. Dobiješ mogućnost da postaviš prioritete i prioritiraš ono što ti treba. Saznaš gdje tačno ide tvoj novac. Ide li tamo gdje ti hoćeš? Ako ne, postavi nove prioritete. Je li previše novca ide u besmislene troškove? Premalo u štednju? Dobiješ šansu da to promijeniš.

5. Ne trebaš se sekirati za svoju ekonomiju. Ako imaš neredovna primanja, živiš na marginalima ili jednostavno imaš loš pregled svoje ekonomije tad je budžet jako dobar alat da dobiješ pregled dohadaka i izdataka. Ne samo što ćeš poznavati svoju ekonomiju za slijedeći mjesec nego ćeš poznavati svoju ekonomiju za čitavu godinu tako da se ne trebaš sekirati oko ekonomije na isti način kao do sad.

6. Možeš početi štediti. Iako do sad nisi imao/ imala neku štednju samim tim što ne trošiš više na nepotrebne stvari možeš taj novac da koristiš za štednju. Ako imaš neki poseban cilj možeš ga dodati u svom budžetu i napraviti ga sastavnim dijelom svoje privatne ekonomije.

7. Učiš svoju djecu dobrom ekonomskom ponašanju. Koliko je god bitno praviti budžet kad si samac toliko je to važno i kad imaš familiju. Ako imaš dobre ekonomske navike veća je vjerovatnoća da će tvoja djeca isto imati bolju kontrolu nad svojom ekonomijom i imace zdravo ekonomsko ponašanje.

8. Možeš dobiti viška novaca. Sa budžetom imaš veću kontrolu, samim tim vidiš gdje možeš realno da uštediš / ne potrošiš da bi imao/ imala više novca na računu na kraju mjeseca…umjesto da je prazan račun.

Hand putting coin to money staircase

Hand putting coin to money staircase

Džabe je i bogu drago: Ima dosta stvari koje možeš uraditi bez novca. Ako imate još ideja javite da ih dodamo:

Evo par ideja:

1. Čitanje knjiga. Knjige možete džabe pozajmiti od prijatelja i rodbine ili iz gradske biblioteke.

2. Sresti prijatelje i rodbinu.

3. Biti u prirodi, družiti se u prirodi sa bližima.

4. Trčati, baviti se jogom, plesom, pilates, šetati

5. Brati travu za čaj ili začine- povedite nekog što dobro poznaje prirodu (možda staru majku) i učite se što više od nje

6. kad dođe vrijeme brati i kupiti voće, bobice i slično –tu možda čak možete dobiti i plaćeno

7. Ljeti se možete kupati u rijekama/ jezerima, a ako možete na more odite van sezone

8. Kod kuće možete napraviti sami sebi program za trening ili sa prijateljima/ prijateljicama.

9. Angažovati se u razne projekte.

10. Napravite književne većeri sa prijateljima

11. Napravite književno večer sa bajkama ili dječijim pričama za djecu

12. Napravite muzičko večer za stare i mlade

13. Napravite kviz večer gdje svi po nesto uloze i pobjednik pobijedi ulog.

14. Ne vidite budućnost? Napravite redovne sastanke gdje diskutujete nove ideje sa ciljom da jednu ideju ostvarite

15. Napraviti vecer za njegu lica, sa prijateljicama gdje se koriste maske napravljene od domacih proizvoda.

Vrijednost stvari

Zanimljivo je kako se vrijednost stvari mijenja u društvu.

Naprimjer, roditelji naših roditelja su svaki dinar okrećali i računali u šta će potrošiti. Sve što su mogli sami su pravili ili sadili (povrće, voće). Na svaku stvar koju su kupili, polagali su vrijednost I ta stvar je bila čuvana. Nije bilo “viška” – višak je bio luksuz ili još gore – rasipanje.

Onda je druga generacija kročila na scenu, naši voljeni roditelji, koji su se malo kao pokvarili, zivili “lakšim” životom ali ipak znali šta je rasipanje a šta luksuz. Uglavnom su bili (i ostali) dosta pametniji i ekonimičniji od nas “mladjih” generacija, barem što se tiče interpretacije “potrebnog – nepotrebnog”.
Mnogo više su zaradjivali nego naši djedovi. Mogli su priuštiti sebi više stvari, konzumirati intenzivnije, što su i radili ali ipak je način kupovine bio drugačiji od našeg.
Stvari koje su kupovali su bile kvalitetnije a i čuvale su se. Sjećate li se npr. kristalnih čaša, koje je skoro svaka kuća imala? A koliko nas danas ima kristalne čase? Kupovale su se funckionalne, lijepe a i vrijedne stvari koje generacijama drze. Mame su kupovale nakite poput bisera, koralja ili zlata koji je i dan danas vrijedan. Rijetko je neka imala bižuteriju. Tašne su kupovali koje i nakon 20 godina (ako su prezivjele rat) lijepo izgledaju itd.

A naša generacija?

Mi smo totalna katastrofa! Ako se ne promijenimo nećemo nikad nista imati. Ne zato što ne zaradjujemo dovoljno, nego zato što i kad zaradjujemo, pogotovo kad malo zaradjujemo, previše trošimo u gluposti.

Sjetim se uvijek prijatelja koji tvrdi da ”

ako ne poštujes jedan dinar, nećeš poštovati ni milion“!

Mi mladi smo toliko zamamljeni tim nekim “bogataškim- holivudskim” životom, da smo zaboravili jednu stvar- a to je da trebamo gledati svaku kupljenu stvar kao jednu investiciju našeg životnog vremena što smo uložili kad smo radili za taj novac.

Treba živjeti svoj život što bolje možes. Zašto da ne? Ali treba ga pametno živjeti i onako kako ga mi hoćemo a ne kako drugi smatra da ga trebamo živjeti. Samim tim što smo uvijek namamljeni da kupujemo nepotrebne stvari, ne poštujemo sami sebe. Kako? Jer pokazujemo da nas svako može preći sa jeftinom reklamom.
Zar sa kupovinom beznačajinih, kratkoročnih i nekvalitetnih “sitnica”, možemo živjeti luksuzno? Rukovanje parama je u jednu ruku ogledalo kako sebe gledamo i koju vrijednost polazemo na sebe.

Jedan marketing manager je jednom rekao (otprilike, ne mogu tačno da prevedem):

Svake sekunde se rodi jedno dijete na kugli zemaljskoj. Svake treće sekunde se rodi jedno, koje će ono dvoje da vara i da živi na njihov račun.

Koliko dugo moramo raditi da bi kupili npr. jednu tašnu koja nam možda nije potrebna ali je “jeftina“ ili još gore, „na sniženju“. Kad bi nas neko pitao, da li smo spremni 5h svog života dati za ovu tašnu, da li bi pristali na to? Je li nam tašna vrijedna toga? Koliko će nam dugo biti vrijedna?quote-buy-buy-says-the-sign-in-the-shop-window-why-why-says-the-junk-in-the-yard-paul-mccartney-19-22-12

Možda nam se više svidja jedna skuplja tašna ali nemamo novca za nju? Možda nemamo novca jer uvijek kupujemo te “jeftinije” tašne. I na kraju te “jeftine” tašne, ispadnu skuplje od te jedne koja bi nam se stvarno svidjela i koju bi godinama koristili.

Ako vam dosadi tašna/ majica/ nakit ili bilo sta da kupiš…da li tu stvar možes preprodati? Koliko je pala vrijednost te stvari? Ako volimo nakit, da li je kupovanje bižuterije, iako je “samo” 10 KM, kada nemaš para, čista glupost ili taj ćeif služi nečemu? Jeftin ćeif? Barem ćeif bi trebao da bude luksuz (namjerno ne pišem skup). Sta nam to ponašanje o nama govor kada kupimo takve neke, realno gledajući, bezvrijedne stvarčice?

Ako je vrijeme = novac, a jeste, jer radimo i ulažemo svoje životno vrijeme da bi zaradili novac. Onda trošimo taj novac i to naše životno vrijeme na gluposti i na sitnice. Nepovratno.

Treba možda postaviti sebi par pitanja slijedeći put kad budemo nešto htjeli kupiti…

  1. Koji su prioriteti u životu? Najbolje je napisati listu stvari koje vam trebaju / koje bi htjeli imati. Napišite ih sa cijenama da dobijete osjećaj šta i koliko vam fali ?
  2. Pogledajte listu i razmislite šta vam stvarno treba -tome dajte najveći prioritet! Pogledajte dalje koje stvari na listi su samo “trendovi” i mazanje očiju? Razmislite, dodajte ili izbacite sa liste. Izbjegavajte “spontane” kupovine.
  3. Imate li neku želju za nećim što nikad sebi niste ostvarili zato što nikad nemate novca? Možda ga upravo nemate zbog kupovine “jeftinih” stvarčica?
  4. Na čemu najviše trošite a da niste toga svjesni? Jesu li to kafe, novine, šminka, čokoladice, frizura, cigare, telefon? Zapišite i pratite! Od malih troškova se velike sume mogu ustediti!
  5. Ako dosadi jedna stvar, postoji li mogućnost da je preprodate ili će završiti negdje u garderobi i samo smetati? Koja je second- hand vrijednost?
  6. Da li je ta kupljena stvar vrijedna mog uloženog životnog vremena?

Kako vi gledate vrijednost stvari? Zanimljivo bi bilo ćuti vaša razmišljanja i nacin štednje.

U ovom videu možete vidjeti José Mujica, predsjednika Uruguaja, koji se odrekao svih povlastica koje predsjednik ima i koji daje svoj pogled na naš način života. Vrlo poučan video.

 

 

Honey, Let´s talk money – ono što nam roditelji niti učitelji nisu pričali

Honey, Let´s talk money…

ili u prevodu “Dušo, hajmo pričati o novcu”.
Priča ili diskusija o novcu je jedna od najvećih tabu tema našeg vremena. Parovi se i vjenčaju i žive godinama, djecu dobiju a da ne pričaju o ekonomiji jer dođe do nesporazuma ili čak svađe u vezi.
Kako nam je stanje u zemlji sve lošije a sve je više kockarnica i kladionica po gradovima nije loše svojoj djeci skrenuti pažnju na taj fenomen da ima osoba koje vrlo lako i bespotrebno troše novac. I sve je to zanimljivo pa čak i kul dok ste sa takvom osobom u društvu. A vi sa strane imate roditelje ili čak uspijevate sami sebe financirati bez da morate razmišljati o drugima kao što su npr. vaša djeca.
Zamislite u društvu ste sa uspješnim čovjekom koji je kralj u društvu. Uvijek su svi veseli oko njega a on? On uvijek plaća. I on sve radi za društvo jer mu to diže njegov ego. Super je on u društvu. Međutim, da li vi hoćete da budete njegova žena? Možete li se pomiriti sa tim da nećete imati novca možda čak za najosnovnije stvari jer vam muž financira pola društva? A kad vam prijatelji kojima financirate izlaske počnu ići na ljetovanja ili praviti kuće, vi jedva kraj sa krajem sastavite jer vaš muž smatra da bi njegovi prijatelji sve za njega uradili…
Ima isto osoba što vozaju (super) auto i nose skupu odjeću. Imaju možda čak i dobru platu, a novca ama baš nikad nemaju. Razmislite da li vi hoćete sa takvom osobom da dijelite život?
Imate isto onih kojima je kafana uvijek usput a i tamo je “dobra raja”. Stvarno? Budite iskreni sami prema sebi. Inače je na balkanu alkoholizam nepoznat fenomen, kod nas ljudi “samo vole popiti”. Da li hoćete da budete žena takve osobe?
Znate li ima li vaš dragi možda neke kredite? Da li se kocka? To su vrlo bitna pitanja koja bi svaka osoba trebala da postavi prije nego što uđe u vezu sa voljenom osobom. Jer muškarac ženu vrlo lako pita njemu najbitnije stvari kao što su “znaš li kuhati”? Tako da drage žene ne dajte da vam zamažu oči!

Ovo su pitanja koja treba s osobom sa kojom ste u vezi što prije diskutovati. Većina razvoda se dešava upravo zbog nesloge u ekonomskim pitanjima. Zašto sebe uopste dovesti u tu poziciju ako možete već prije da se koliko toliko raspitate.
Naravno ne može se od svega sačuvati, život nosi nepredvidive događaje. Ali ako već ispočetka imate isti pogled po pitanju novca onda ste već veliki dio svađa/ diskusija sklonili iz zajedničkog života.
A ako osoba neće uopšte da diskutuje svoj način života i rukovanje novcem, onda dobro razmislite da li vi hoćete takvog čovjeka s kojim nikad ništa nećete moći diskutovati, osim meteorološkog vremena, ili je ipak bolje naći nekog ko želi otvoreno pričati na ovu ili neku drugu škakljivu temu.money